Tuesday, September 30, 2014

KIGALI: MURI GASABO ABANA 200 BATEWE INDA ICYARIMWE ABARENGA 20 BAZA GUSANGANWA ICYOREZO CYA SIDA: AYO N'AMAJYAMBERE YA FPR

Nyuma y’aho bigararagariye ko umubare w’abangavu baterwa inda zitateguwe ari munini mu Murenge wa Gikomero, Akarere ka Gasabo, amatsinda y’urubyiruko n’ababyeyi bahagurukiye kurwanya iki kibazo.

Umushinga wita ku buzima bushingiye ku mihigo (HDP : Health Development and Performance) ubifashijwemo n’ubuyobozi bw’Umurenge wa Gikomero, bamaze gushyiraho amatsinda y’urubyiruko, azafasha mu guhindura imyumvire ku kibazo cy’abana b’abakobwa b’abangavu babyarira iwabo.

Iki kibazo gihangayikishije cyatekerejweho nyuma y’uko mu Kigo Nderabuzima cya Gikomero hagaragaye ikibazo cy’abana b’abakobwa babyarira iwabo bari hagati y’imyaka 13 na 20 y’amavuko basaga 200 mu myaka ibiri.

Abantu b’ingeri zinyuranye bo muri Gikomero bahawe amahugurwa na HDP, bahugurwa ku buzima bw’imyororokere, kurwanya ibiyobyabwenge, kurwanya ihohoterwa no guhabwa ubumenyi mu guhanga imishinga mito y’iterambere.

Dr Ngoie ukurikirana ibikorwa mu mushinga w’ubuzima bw’imyororokere ku rungano rw’igihe kizaza muri HDP, yavuze ko kugira ngo bashyire imbaraga mu kwigisha urubyiruko rwo mu murenge wa Gikomero byatewe n’uko basanze abaturage baho bacyugarijwe n’ubujiji, bwo ntandaro y’inda zibasiye abangavu.

Yagize ati“Umurenge wa Gikomero ni umwe mu mirenge dukoreramo ukennye cyane. Twafashe rero gahunda yo kongerera ubumenyi n’ubushobozi urubyiruko rwo muri uyu murenge ku bijyanye n’ubuzima bw’imyororokere, kuko twasanze hari abana b’abakobwa benshi babyarira mu rugo. Twigisha urubyiruko ruri hagati y’imyaka 14 na 24, ariko ntiduhagararira aho kuko twigisha n’abakuru, tubongerera ubumenyi kugira ngo bafashe abana babo guhitamo igikwiye.”

Mukafurere Nizane Gentille, Umuyobozi w’Ikigo Nderabuzima cya Gikomero, yavuze ko abana b’abangavu bo muri uyu murenge bugarijwe n’inda z’indaro cyane cyane abari mu kigero cy’imyaka 13 na 20 y’amavuko. Uretse ingaruka yo kubyara ari bato, 10% basanze baranduye Virusi itera SIDA.

Kalisa Jean Sauveur, Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Gikomero, ku kibazo cy’abakobwa babyara bakiri bato bikabatesha ishuri, yavuze ko ikibazo cy’imyumvire kiza ku isonga mu bibazo byugarije urubyiruko. Igisubizo asanga kirambye ni ubukangurambaga mu kwirinda gusama inda zitateganyijwe.

Yagize ati “Urubyiruko tugiye kurukangurira ubuzima bw’imyororokere, ntibazongere gutwara inda zitateguwe, bibuza abakobwa amahirwe yo gukomeza amashuri yabo. Turimo ingeri zitandukanye zirimo amashuri, abajyanama b’ubuzima n’abajyanama b’urungano bazadufasha muri iyo gahunda.”

Kugira ngo urubyiruko rufashwe kugera ku ntego zo kwirinda inda z’indaro, hashyizweho icyo bise “Icyumba cy’urubyiruko” kizajya gitanga ubujyanama ku bakobwa b’abangavu. Hari n’inzu mberabyombi izafasha urubyiruko kugira ubumenyi butandukanye, aho bazajya banigira imishinga yo kwiteza imbere.

Amasomo urwo rubyiruko rwahawe yarangiye bahuje insanganyamatsiko “Menya kwihesha agaciro” buri wese amenya uwo ariwe n’agaciro ke, imiterere n’imikorere y’imyanya myibarukiro, kuboneza urubyaro, kwiha intego y’ubuzima, ibyakwangiza ubuzima n’agaciro kabo, gukoresha agakingirizo, kurwanya ihohoterwa, kurwanya ibiyobyabwenge no kwihangira imishinga iciriritse yabateza imbere.

IMPAMVU TUTARI DUKWIYE KURIRA AYO KWARIKA NGO KAGAME ARI KUNIGA ABATUTSI UWA KAJWIGA

BY ASUMANI NKUBITO BIGARUKA FROM TANZANIA

Muminsi ishize hamaze minisi havuga induru yubwicanyi budasanzwe cg se busanzwe mu Rwanda. Ibi byatangiranye numwaka wi 2010. Nukuvugako Kagame amaze imyaka 4 yiyicira impinja. Knadi impamvu mvuga ko iri yica bamwe babona ko risanzwe abandi bakabona ridasanzwe niyo mpamvu nanditse iyi nyandiko. 

Tumaze iminsi tubona ba Kayumba Nyamwasa baraswa umusubizo numuntu warukwiye kubarengera aho bari hose kubera impamvu zikurikira. Bwana Nyamwasa niwe wagarutse za Bwisige
PAUL KAGAME
za Byumba gushaka Kagame ubwo ingabo z INZIRABWOBA zabarasagaho urufaya kumusozi wa NEKE na GITINDA ya za Ngarama. Kubera umuriro mwinshi Kagame yaracanganyikiwe mzae yipfurika murutaro aho batara ibitoke byo kwenga u Rwaga. Basubiye inyuma iyo za Kiyombe arimo Gen Kayumba aza kugaruka gushaka Kagame. Ntakabuza ko iyo atagaruka Kagame aba yarafashwe mpiri agakanirwa urwari rumukwiriye ninzirabwoba. Aho gushimira Kayumba kagame yamwoherereje abantu bo kumurasa urufaya. Ntibyaciriye aho uwitwa Col Karegeya we yishwe anizwe umujwigiro. Abandi bagiye bahabwa uburozi nka ba Aloysia Inyumba nabandi besnhi ubu bakwiye imishwaro baba abahutu binda bari barahisemo gukorana ningoma ya FPR ubu bagenda babundabunda hanze yigihugu barishwe nikimwaro.

Abahutu bakoranye na FPR ngo barashaka gukuraho ingoma ya Habyarimana abenshi ubu bapfuye nkudushwiriri murabo twavugamo nka  Seth Sendashonga wazengurukaga amahanga yose arimo kugurisha sticker za FPR ngo babone amafranga yo gutera urwamubyaye aho ise na nyina yari yarabasize banamye ku Kibuye. Ndibuka aho narintuye munkambi zi Bukavu naza Goma uburyo benwabo nuyu mugabo agahinda kari karabiciye mu Nkambi badashbora no gusubira mu Rwanda. Uko Kagame yapfomoje Sendashonga twese abari i Nairobi icyo gihe turabyibuka. Ubwo urubanza rwe nibihembo bye byimyaka yose yakoreye abatutsi biba byishuriwe icyarimwe. Ngo yashakaga kubaka igihugu cyabahutu nabatutsi da! Iyo ntero ntabwo ibaho mumitwe yabatutsi. Ugirango ndabeshya azabaze uwitwa Jakaya Gikwete watutswe ndetse Kagame akamuha nibyo gupfunyika ngo kuko yashakaga ko u Rwanda rwaba igihug cya bose nka Tanzania. Abandi bahawe ibihembo byabo kuko bari abahutu bihutuye ninka ba Major Cyiza wasubiriye mu Rwanda i Cyangugu ngo benewabo bafashe igihugu ariko yiyibagizako abatutsi ntawe ujya abihuturaho. Undi warwaniye FPR kubura amaburakindi uretse kuzuza ubuhanuzi ni bwana Col Kanyarengwe wapfuye akubye amaguru akagwa mumpinamabuno nkuko Umuhanuzi MAGAYANE yari yarabimubwiye muri za 1978. 

COL BYABAGAMBA
Abandi ubu barimo kubundera mumahanga balimo barindagira banaka ubuhungiro ngo FPR ilimo kubirukankaho kandi bayirenganya ahubwo aribo bayibujije amahwemo kuko bagiye kugurisha amabanga yabahutu kubatutsi twavugamo nka Bwana Karabayinga Celestin wahoze ari Mayor wa Musanze. Uyu mugabo tubibutseko ariwe warushinzwe diplomacy na communications ya FDLR Inda Nini yabahutu izabata kugasi uyu mutindi FPR ifatanyijwe na Charlese Nyandwi wahoze ari ministry kubwa Habyarimana nyuma FPR ikaza kumuha ikamyo kugirango agambanire abahutu bimpunzi zabaga Nairobi, yegereye Karabayinga nuko amubwirako FPR yamuboneye umwanya wokuyobora abakiga bananiranye. Muribukako kuva na kera kose FPR yakomeje kugira ikibazo cyokumvisha abahutu babakiga imyumvire yabo dore ko bo batanayihisha ko batazigera bayikunda naho imana zaba itanu zikibumba zikaba umuntu abakiga ngo bazahora bayirwanya nibiba ngombwa kugeza igihe Yesu azagarukira. Ubwo rero balimo gushaka ikindi gihutu cyigisahiranda nka Karabayinga warusanzwe afite mukuru we warongoye umututsikazi akaba yarabaye no munyenzi guhera muriza 1980. Ubwo ambasaderi wu Rwanda muri Kenya, Nyandwi, namukuru wa Karabayinga bati twakuboneye umwanya. Bwana Karabayinga ati kibuno mpa amaguru diridiri no mu Ruhengeri ngo ninjye Mayor Wanyu. Abakiga ntibahisha bahise bamukomera. Ababajije aho imirambo ya genocide yabatutsi ihambye ngo itabururwe ijyanwe guhambwa mucyubahiro abana babarera bamujyanye inyuma ya Yaounde aho abana babo babacengezi bahambwe na FPR. Bati ngaba abantu bawe bahambe mucyubahiro...None ubu Karabayinga nabandi bahutu bari baramaramaje mukwamamaza FPR nka bwana ANASTASE GASANA naba Gen.Habyarimana Mukaru babundeye mubuhungiro ngo bararwanya FPR. Nibaduhe amahoro. 
muri Africa. Akaba yaratuye Nairobi afite akazi keza numugore we akora muri ONU batuye mumazu ahenze cyane yahitwa Runda mugace kabakire kabuhariwe i Nairobi. Ariko

Ngarutse kucyanzinduye kubyo bwana Kagame alimo gukorera abatutsi bitandukanije nawe abicisha inyundo nkuko yabibasezeranije abandi abashira murya kajwiga. Sinzi niba abahutu twari dukwiye kuririra abatutsi arimo kwica cg se twakwisekera kuko twababanjirije. Muribuka ukuntu FPR yaje ifata insoresore zabahutu za Kabarore, Nyagatare, Kiyombe, Kumurindi, Kiyombe nahandi naza butaro iyo maze yagufata uri umuhutu wumusore ikakubaga mumbavu yarangiza iti ngaho haguruka wa Nterahamwe we ifate mumifuka maze ugendere ifiyeri kuko igihug aricyanyu. Murabo babikoraga nibo abangaba mubona uyu munsi barimo kububa inyuma yigihugu abandi barimo gufungwa umusubizo. Nonese se kwica byari byiza bakubita udufuni abahutu none ubu kuberako arabatutsi bicwa cg akaba aribo batahiwe niho bibereye bibi?
BAMWE MUBANYAPOLITIKI BABANYARWANDA KWIYI FOTO BAKORANYE NA FPR

Abitwa ba NGIRUMPATSE MATAYO baciriwe urwo gupfa uyu munsi Arusha bazira akarengane. Ese abatutsi birirwa batubeshya hanze ngo banga Kagame aribo bwana Dr. Rudasingwa na murumunawe wari Procureur Bwana Gahima Gerard sibo bakoze ayo malisti yinzirakarengane. Sinshidikanyako iyo Gahima adakora ayo malist cg se ntabe yarabayeho harigihe aba basaza abana babo bari bazongera kubabona. Ariko uko bigaragara bakongera kubabonaho aruko abasore bacu ba FDLR babohoje u Rwanda maze tugakurayo iyi nonsense yashinzwe na Bill CLinton yitwa TIPR. None se ninde wibagiwe ukuntu abahutu baba muri Amerika bari bamerewe kugihe cya bwana RUDASINGWA ari ambasaderi muri Amerika? wasangaga bahigisha uruhindu. uribyo bihe niho abasaza nka PASTERI ELEAZAR NTAKIRUTIMANA numuhungu we bashizwe kumalist none imyaka ibaye imyaniko kandi mubyukuri ababazi neza bavugako barengana.

KAYUMBA NYAMWASA
Kayumba Nyamwasa ati ntitwakwifatanya na FDLR kuko dufite ideology itandukanye. Ahangaha namukuriye ingofero kuko yavugishije ukuri kwambaye ubusa. Ndibuka mumanama yabereye i Kayumba Nyamwasa? Ndagirango mbamenyesheko abahutu bishwe ubwwo Nyamwasa yari umukuru wingabo nuwiperereza kubwa FPR kurusha abahutu bose bapfuye kuva isi yaremwa. Ndabizi abahutu ntabwo babika inzika nkabatutsi ahari niyo mpamvu mwumva mwaramubabariye mukaba mwamwizera cyane cyane ko nubundi Kagame azamwirenza aho buzakera. Ariko ntitwari dukwiye kwibagirwa ko aba batutsi bari gukanja amanwa hano hanze yu Rwanda aribo badushize mukaga tumazemo imyaka makumyabiri. Gbadolite ubwo bwana Kagame yabwiye abari munama ko ntakindi kintu umuhutu numututsi bapfana uretse ubutaka bwu Rwanda. Uko yabarimbuye atitangiye itama byaje kwemeza ibyo yavuze muli 1991. Nonese bwana Nyamwasa ntiyarari mwiyonama kuko anariwe muntu warujijutse munkotanyi muricyo gihe? Ukuntu se twishwe umusubizo turi muri Congo guhera mukwacumi 1996 kugeza nanuyu munsi ariko cyane cyane kugeza muri 2000. Abtutsi barimo kutwica umusubizo ntibari bahawe amategeko na bwana

Abitwa ba Col RUSAGARA, Cpt. KABUYE, na Col. Tom Byabagamba ntabwo bafashe barimo kugambanira Kagame ngo aveho maze bashireho leta ishingiye kuri democracy aho abanyarwanda Major Buyoya yishwe Ndadaye numuryango we wose ndetse nabahutu bose bari muri gouvernement ye kuko icyo yaragamije nugusibanganya ikintu cyose cyerekeranye nabahutu. Iyi naniyo gahunda ituma aba batutsi barimo gusubiranamo suko bashishikajwe no gushiraho leta yabanyarwanda bose nkuko birirwa babibeshya abatabazi neza. Iyo aba batutsi koko baba bashishikajwe no guhuza abanyarwanda baba barafashe iyambere mugusaba imbabazi abhutu bose bahemukiye kumugaragaragaro hanyuma bagasaba gufata na FDLR bagashinga umutwe abanyarwanda bose bahuriyeho wa gisirikali. Ariko ntabwo aribyo bibashishikaje uretse gukomeza gukerereza abanyarwanda mukwibohoza babesha ngo barashaka inzira yamahoro ntazi uko iyo nzira isa. Niba bagishaka inzira yamahoro yogukuraho Paul Kagame noneho rero nibazinge uturago batahe bajye kumusaba imbabazi kuko nibyo nzira yamahoro mbona isigaye. 
CPT KABUYE NA COL RUSAGARA
bose bishira bakiza. Reka daaa abo bagambanyi barimo bacura umugambi wogukuraho umututsi Kagame bagashiraho undi mututsi muribo. Nkuko bagiye babigenza i burundi Buyoya yakuyeho Bagaza ariko abahutu babarundi ntibigeze bareka kwicwa ahubwo buringoma yajyagaho kugirango irangize akazi indi ngoma ntutsi yari yarananiwe kurangiza nicyo cyatumye

Muminsi shize abatutsi besnhi batavuga rumwe na FPR bibonye muburyo twita UNFAMILIAR TERRITORIES. Abesnhi ubu balimo gukandwa ambya bakabira nkamafi manini yo muli Indian ocean ariko ntimwagombye kwibagirwa ko ibirimo kubakorerwaho ubu aribo babyigishije ababibakorera kandi mugihe byakorerwaga abahutu aba nibo wasangaga bageretse akaguru kukandi basaba igituba abahisi nabagenzi ngo barimo kwaka insinzi mugihe basaza bacu barimo gukubitwa no gukandwa amabya nabatutsi ba FPR. Abandi barimo gutabwa mumigezi abandi barimo kunigwa abandi bakubitwa udufuni. None uyu munsi Inyenzi nkuko zateye u Rwanda kera ziyita cg se inkotanyi nkuko ziyita ariko ntatandukaniro muri ideology yazo yo gushira abahutu mubuhake ntakizitandukanya. 

Ndangije nshaka kubwira abanyarwanda aho bari hose kobareka kurira amwe yingona mugihe bumvise ngo Inkotanyi zilimo kunigana. Muri rusange inkotanyi zikunda kuvusha amaraso. Niba rero zibona amaraso yabahutu atakiziryoheye zikaba zishaka amaraso yabarumuna bazo sinzi impamvu twarira. Nta mpamvu nimwe twagombye kurira gusa ntitwagombye kwishima ko Kagame yica abanyarwanda abaribo bose ariko mugihe abatutsi badashaka kwemera ko namaraso yabahutu arayabantu amenwa naabatutsi sinzi impamvu twakumva ko twata ibyo turiho ngo tugiye kuvuga kukibazo cyabatutsi barimo gufungwa abandi bagashimutwa tutaretse abarimo kwicishwa inyundo. Twararize ntibigeze batwumva sinzi impamvu byadushira ishati ngo bahagurukiye kunywa amaraso yabo. Ukobizagenda kose ntagihe Umututsi nka Kagame yakwica abatutsi benshi kurusha abahutu yica....Ndacyashakisha umututsi wabaye umunyapolitki cg se agakorera FPR guhera muli 1990s washira urutoki hejuru ati sinigeze ndenganya umujhutu uwariwe wese sindamubona. Ariko nakuzanira abahutu bakoreye MRND ningabo zahozeho zinzirabwoba batigeze nahato bagira umututsi numwe bahutaza....

Monday, September 29, 2014

BRAZZAVILLE:CONGO-BRAZZAVILLE: KILIZIYA GATOLIKA YUNGUTSE UMUPADIRI W’UMUNYARWANDA.

BYAVANYWE MU IKAZE IWACU

Ku cyumweru tariki ya 14, Nzeli 2014 muri Paruwasi ya ETOUMBI muri Diyoseze ya OWANDO mu burengerazuba bwa Congo habereye umuhango ukomeye wo guha isakaramentu ry’ubusaserdoti Padiri HAROLIMANA Alexis, umunyarwanda w’impunzi uba muri iki gihugu cya CONGO BRAZZAVILLE.
Padiri Alexis abatiza umwana, atura igitambo cy'ukaristiya
Padiri Alexis abatiza umwana
Uwo muhango witabiriwe n’abakristu benshi baturutse imihanda yose muri Diyosezi ya OWANDO n’iziyegereye, tutibagiwe n’umubare munini w’intumwa (délégation) waturutse muri Diyoseze ya BRAZZAVILLE, wakoze urugendo rurerure (hafi 800 Km) wakereye kwitabira uwo munsi mukuru; ntitwakwibagirwa kandi abahagarariye umuryango we (abavandimwe be) baturutse mu Rwanda .
Uwo muhango wo guha isakaramentu ry’ubusaserdoti Padiri HAROLIMANA Alexis wayobowe na nyiricyubahiro Musenyeri Victor ABAGNA MOUSSA, umwepiskopi wa diyosezi ya Owando kandi witabiriwe n’abamubanjirije muri uyu murimo aribo PadiriTWAGIRAYEZU Tadeyo, uherutse kwizihiza muri uyu mwaka yubile y’imyaka 25 amaze ahawe iri sakaramentu, Padiri NZABONIMPA Albogastepadiri RUNYANGE Aimable, uri gutegura muri uyu mwaka yubile y’imyaka 10 na Padiri MACUMI Tewobalidi (yari mu misa y’umuganura i Kintele).
Ibirori byitabiriwe n'imbaga y'abantu
Ibirori byitabiriwe n’imbaga y’abantu
MISA Y’UMUGANURA
«Nzaririmba iteka ryose impuhwe z’Uhoraho, kuva mu gisekuruza kujya mu kindi; umunwa wanjye nzawamamarisha ubudahemuka bwawe». (Zaburi 89,2 ). Iyo niyo ntego Padiri HAROLIMANA Alexis azagenderaho mu buzima bwe bwa gisaseridoti; misa ze z’umuganura zasomewe mu nkambi y’impunzi ya Kintele ( Paruwasi mutagatifukazi Kalala) ku cyumweru tariki ya 21 Nzeli 2014 no mu mujyi i Brazzaville muri Paruwasi Mutagatifu Yohani Mariya Viyani ya Mouleke, ku wa gatatu tariki ya 24 Nzeli 2014.
Itorero rya Kintele ryacishijeho umudiho nyarwanda
Itorero rya Kintele ryacishijeho umudiho nyarwanda
Mu ivanjili yo ku cyumweru mu nkambi ya Kintele, Padiri HAROLIMANA Alexis yigishije agira ati « Imigambi y’Imana si yo y’abantu », nkuko tubisanga mu ivanjili yanditswe na Matayo 20,1-16. Misa yitabiriwe n’imbaga y’abantu baturutse Kintele no mu nkengero zayo, nk’umuco wa kiliziya gatolika yayobowe na Padiri mushya HAROLIMANA Alexis akikijwe n’abandi bagenzi be b’abapadiri b’abanyarwanda n’abenegihugu, kandi hari hateraniye n’ababikira bomu muryango wa Antoni wa Paduwa.
Abana babyina mu Kiliziya batanga amaturo
Abana babyina mu Kiliziya batanga amaturo
Misa ihumuje hakurikiyeho ibirori byijihijwe na Chorale sainte Cecile, Umutwe w’abana b’ababyinnyi b’indirimbo zo mu kiliziya n’itorero ndangamuco ry’ababyinnyi b’impunzi z’abanyarwanda za Kintele. Indirimbo n’imbyino byerekanywe, byagaragaje ibyishimo birenze kubwo kongera kubona umwana n’umuvandimwe w’umunyarwanda yongera guhabwa iri sakaramentu muri ikigihugu cy’ubuhungiro.
Chorale Sainte Cécile (abenegihugu)
Chorale Sainte Cécile (abenegihugu)
Mu magambo yahavugiwe kandi yose yahurije mu gushimira Imana kubera ibyiza n’ubuntu yakoreye kandi ikomeza kugirira Padiri HAROLIMANA Alexis ku bw’umwihariko ndetse n’impunzi z’abanyarwanda muri iki gihugu cya Kongo muri rusange; uhagarariye impunzi z’abanyarwanda mu gihugu cya Kongo, yashimiye Padiri HAROLIMANA Alexis ku gitekerezo cyiza yahisemo cyo kuza gusomera misa ye ya mbere mu nkambi y’impunzi z’abanyarwanda, ibi biragaragaza ko atibagiwe inkomoko ye kandi kikaba ari ikimenyetso gikomeye cyo kuba hafi y’abababaye; Padiri mukuru wa Paruwasi Sainte Claire n’ibyishimo yagize ati «Ni ubwa mbere mbonye imbyino nyarwanda nziza kuva twakwakira muri iki gihugu abavandimwe bacu b’abanyarwanda».
Chorale Saint Paul ( abanyarwanda)
Chorale Saint Paul ( abanyarwanda)
Padiri mushya yasojeje amagambo agira ati «Nubwo birangiye, ahubwo nibwo bitangiye; ndabasaba inkunga y’amasengesho kugirango nzasohoze ubu butumwa ntangiye»,kimwe na nyuma ya misa ye y’umuganura yasomeye muri Paroisse Saint Jean Marie Vianney de Mouleke i Brazzaville (Chorale Saint Paul igizwe n’abaririmbyi b’abanyarwanda niyo yaririmbye muri iyi misa), Padiri HAROLIMNA Alexis yashimiye byimazeyo, kandi bivuye ku mutima abantu bose bamubaye hafi bakamufasha mu rugendo rutegura iyi ntera no mu gutegura ibirori bye, haba mu buryo buziguye cyangwa butaziguye. Imihango yose yarangijwe no kwakira abari bayitabiriye, byose byabaye mu mutuzo no mu byishimo byinshi.
PADIRI HAROLIMANA Alexis NI MUNTU KI ?
Padiri HAROLIMANA Alexis yavukiye muri Diyosezi ya Kabgayi; nyuma y’amashuri abanza i Kabgayi, yakomereje amashuri yisumbuye mu rwunge rw’amashuri Marie Merci i KIBEHO; nyuma y’intambara muri 1994, yahungiye mu cyahoze ari Zaïre i KASHUSHA mu ntara ya Kivu y’amajyepfo, agera i NDJOUNDOU mu 1997, nyuma yaho yimukira i LOUKOLELA mu 1999 muri Cuvette (Kongo-Brazzaville).
Padiri Alexis ati " N'iki cyatuma ntagushimira Nyagasani ?"
Padiri Alexis ati  » N’iki cyatuma ntagushimira Nyagasani ? »
Aho i Loukolela niho yavuye ajya mw’iseminali nkuru Owesso (propédeutique), ahava akomereza filozofiya na tewolojiya i Brazzaville. Nyuma ya formation yatangiye muri 2004 akayirangiza muri 2012, aje guhabwa ubupadiri muri uyu mwaka 2014. Akaba yoherejwe gukora ahitwa i Mbomo muri diyoseze ya Owando.
Reba andi mafoto y’uko byari byifashe:
2
Itorero rya Kintele ryacishijeho umudiho nyarwanda
Itorero rya Kintele ryacishijeho umudiho nyarwanda
Padiri Alexis yafatanije n'abandi gushimira Imana mu mbyino
Padiri Alexis yafatanije n’abandi gushimira Imana mu mbyino
Abana babyina mu Kiliziya batanga amaturo
Abana babyina mu Kiliziya batanga amaturo
Padiri Alexis asuhuza umuvandimwe we bari baratandukanye hashize imyaka 20
Padiri Alexis asuhuza umuvandimwe we bari baratandukanye hashize imyaka 20
Padiri Alexis ati " N'iki cyatuma ntagushimira Nyagasani ?"
Padiri Alexis ati  » N’iki cyatuma ntagushimira Nyagasani ? »
Ibirori byitabiriwe n'imbaga y'abantu
Ibirori byitabiriwe n’imbaga y’abantu
Abantu bari benshi kandi batuje
Abantu bari benshi kandi batuje
Padiri Alexis nawe yarabyine cyane
Padiri Alexis nawe yarabyine cyane
Padiri Alexis Harolimana
Padiri Alexis Harolimana

Intumwa y’Ikaze Iwacu
Congo-Brazzaville.

Saturday, September 27, 2014

ESE BWANA J.D NTAWUKURIRYAYO YABA YARIKOZE MW'INNYO UBWO YAFATAGA IJAMBO I NAKURU HO MULI KENYA?

By Nkamazireta Jule,
NGUWO NTAWUKURIRYAYO AZINZE UMUNNYA
NYUMA YUKO YEGURA KUBUYOBOZI BWA
SENA YU RWANDA
Mukwezi kwa Nyakanga ubwo uwari President wa Senat yu Rwanda Jean Damascène Ntawukuriryayo yakoze urugendo rw Akazi mugihugu cya Kenya nkumuntu wumunyamuryango wumuryango wubukungu bwa Africa yiburasirazuba. Uyu mugabo yiyibagije ibibera murwanda maze arihandagaza abwira abasenateri ba Kenya ko ibikorwa byabo bishobora kuzana umutekano muke mukarere. Ibi byatangaje besnhi bazi politiki yu Rwanda ndetse bakaba bazi ko u Rwanda rudashobora kwihandagaza ngo rwigereranye na Kenya igihugu gifite inzego zatowe nabaturage kandi zikorera abaturage uhereye kuri President Uhuru Kenyatta ukageza kuri banyumbakumi cg se Ward Councilors nabantu bitorewe nabaturage atari nko mu Rwanda aho buriwese yashizweho na FPR. Byari bisekeje kandi bibabaje. Ariko Bwana Ntawukuriryayo nawe niho yaraboneye akanya ko kugaragaza yuko atari Agakingirizo ahubwo afite ijambo. Ndetse anarihandagaza ati u Rwanda rwiteguye mugufasha Kenya mukibazo cyingutu cyumutekano nkaho ariwe President Kagame. Ibi hano i Kigali byaradutangaje kuko nubwo yari President wa Senat uyumugabo ntanumubare wabasirikari bu Rwanda azi.
Aya magambo yuyu mugabo rero akenshi utazi umwanya we muriki Gihugu yatumye abantu bo muli Kenya batangara cyane maze abandi hano mu Rwanda bibaza aho ubwo bubashya yabuherewe buradutangaza. Ibi ngo bishobora kuba byarababaje abambari ba FPR nka mushikiwabo Louise na Kagame ubwe. uko byamugendekeye agarutse i Kigali niwe ubizi. Nubwo ukurikije mubyo bita hierarchie politique uyu mugabo yarinkuwakabiri mu Rwanda ariko nawe ntahantu yarataniye nabandi bahutu bose bakoreye FPR bicaye mumyanya itagira ijambo. Umuntu yavuga nka Twagiramungu Faustin, Rwigema PC, Makuza Bernard, na PC Bizumuremyi bari ba minitri bintebe ba FPR na President bizimungu Pasteri wari President wu Rwanda bose bari biyicaje kuntebe kandi akamaro kabo ari nkibyapa byo kumuhunda bikwereka aho umuhanda ugana ariko akaba ari ntahantu byakujyana. Nawe ari mururwo rwego rwabantu bagaragara ko bahagarariye ubwoko bwabahujtu ariko mubyukuri ari nka za papiers de toilette ukoresha igihe hari umwanda ushaka gukuraho warangiza ukazita. Ibi rero bilimubishobora kuba byaratumye NTAWUKURIRYAYO ariduka nkinzu igwiriwe nimvura y Umuhindo.
Ubwo muminsi ishize ubwo ntawukuriryayo yarategerejwe kurenguka imbere yinteko yagombaga kumukurikirana kubyaha bitagira amazina, yafashe micro nuko aba abwiye abaraho ko yeguye kumwanya wa President ya senat. Erega ubwo ahava asa nimennye umuhini umurizo aba awushize mumaguru ataha ntanikibazo cyabanyamakuru yakiriye mugihe twari tumutegerje ngo atubwire ikimuteye kwegura.
Nuko ubwo umumotsi mukuru ariwe bwana Senator Tito Rutaremara, aba afashe ijambo ati nubwo uyu mugabo yeguye tutamubajije ibyatugenzaga nibyiza kandi ningombwa ko tubimenyesha abaturage nkuko dusanzwe tubigenza. Gusa yarababajwe nuko ngo Senat itateranywe ngo ibaze bwana  Ntawukuriryayo ibibazo maze bakore amatora yo kumushira kwilisti yingwizamurongo. Ngo icyababaje nujko Bwana Ntawukuriryayo yaramaze gucamo ibice inzego za senat nkuko byavuzwe na bwana Rutaremara na Prof Chrysologue Karangwa inkoramutima za FPR. Nkuko Karangwa atabihishe ngo uu mugabo ashobora kuba yarasuguye Kagame ngo bamubwiye ngo asabe imbabazi ntiyabikora. Gusa abantu bakorera FPR bagombye kumanza bireba abaribo kuko niba Kagame ubwe ahitamo kwicisha inyundo abantu bamufashije kwica abahutu kugirango abone ubutegetsi wowe ugenda uraritse amazuru ngo urakina politiki wiyibagiza ko ntaho uhuriye na FPR kuko uri membre wokugwiza umubare ugomba kubonwa gusa ariko mubyukuri ntugomba kumvwa.

Friday, September 26, 2014

ESE UMUNYAPOLITIKI WITWA SIXBERT MUSANGAMFURA YABA NGO YIRIZA ASHAKA KUTWIBAGIZA URUHARE RWE MULI 1990


BY Francis KARAMIRA
Muvandimwe Sigisiberi Musangamfura!!! Kwiriza, gutera imbabazi no kuyobya amarari, ntibihindura ukuri!Umva rero Muvandimwe Sigisiberi! Nta ngwe yakuririye umwana ngo igutange kurakara, reka gukabiriza.Imwe mu ntwaro ziteye isoni amajyogi akoresha mu kujya impaka, ni ugufata akantu gato mu nyandiko y’amapage makumyabiri, akagahindura igisobanuro, akagaheraho avuga ukuntu isi yose iyanga, ko ngo ishaka kuyica kandi ari amatagatifu, noneho muri urwo rujijo rwose n’amarira, abadakurikira neza bakibagirwa ikibazo cyabajijwe n’ibitekerezo byagombaga kuganirwaho.

SIXBERT MUSANGAMFURA
Sigisiberi Musangamfura, yahereye ku nyandiko nakoze ku ngengabitekerezo n’ubugambanyi bw’amajyogi, yafashemo akantu kajyanye n’igikorwa cyo kwihana bikomeye gikorwa n’abayapani bumva batesheje agaciro imiryango yabo cyangwa se igihugu, arihanukira aravuga ngo namusabye kwiyahura. Ubundi avuga ukuntu isi yose imwangire ubutungane bwe, ikaba ngo inashaka kumurira abana. Ibi byose ntaho bihuriye n’ikibazo cy’ingengabitekerezo n’ubugambanyi bw’amajyogi. Niba ashaka ko twese twiruka tukamureka akita abantu abahezanguni ngo kuko we ibitekerezo bye bidashobora kugorama, nafate buri ngingo mu nyandiko imuvuga, ayinyomoze, areke gukoresha amarira no kuganya,kuko ibyo ntibibereye abagabo, ndetse n’abagore bubu ntibakibikozwa. Ibi byo kwiyahura avuga se ko bikorwa n’abantu baba bafite inshingano remezo badashobora kurenga (code d’honneur), arumva arinde wasaba umuntu nkawe urimanganya akajijisha ku manywa, ngo nakore igikorwa kigenewe inyangamugayo, kandi bigaragara ko we atari inyangamugayo?
Umva rero muvandimwe! Nongere ngusubiriremo ukuri abakwiruka inyuma bagirango ibitekerezo ugenderaho ntiwabihimbiwe n’Inkotanyi(kandi mu nyandiko yawe ntiwabihakanye) badatinyuka kukubwira. Iyi myotsi umaze gutumura muri iyi nyandiko uvuga ibintu bidafite aho bihuriye n’ibyakwanditsweho, nayo irerekana aho wayikuye. Iyi ni ya tekiniki y’Inkotanyi yo kurira ngo ibintu byazicikiyeho, ngo abantu barapfuye, zikibagiza rubanda rwose ko zari zifite kalinga mbere ya 1959, kandi ko ari nazo zatangiye intambara muri 1990, bikaba bivuga ko nubwo zatsinze intambara, zifite uruhare runini cyane mu ngaruka zayo kuko arizo zayitangiye.
Ibintu byose uvuze ntiwigeze uhakana ko wagambanye, cyangwa se ngo werekane ukuntu ibyo wakoze bitari ubugambanyi. Ahubwo uvuze ukuntu ngo abantu bashatse kukwica kera nk’aho ari wowe wenyine wagize icyo kibazo. Uvuga ko ngo baguhoraga ibitekerezo byawe ariko ntiwavuga ibyo bitekerezo ibyo aribyo. Aha rero ndagirango ngusobanurire ko ibibazo byose uvuga waba waragize bishingiye kumyitwarire y’ubugambanyi, ntibikuraho igikorwa cy’ubugambanyi. Muri iriya myaka yose ushyira imbere, uvuga ukuntu isi itagukunda ngo inagukundire abawe, wabaga i Kigali. Kigali yari irinzwe n’ingabo z’igihugu zirwana n’Inkotanyi zo zarasaga ziganisha i Kigali. Iyo ibintu bimeze gutyo, ugafata uruhande rw’urasa aganisha aho uri, uba urimo ugambanire abagombye kurinda aho uri. Nibyo bita ubugambanyi, kandi kubyumva nta mpamyabushobozi ihanitse bisaba. Ni ukuvuga ko rero kuba hari umusirikare w’igihugu urimo urasana n’Inkotanyi i Byumba, wowe urimo ukora uko ushoboye ngo Inkotanyi zigere i Kigali, uba urimo ugambanira uwo musirikari. Kuba Inkotanyi zari abanyarwanda cyangwa se abagande bavuga ikinyarwanda, ntibihindura icyo gikorwa. Ibindi byose ushobora kurimanganya byose, bishamikiye kuri iyi myitwarire yawe. Nkuko nabivuze ubushize, iyo uba uri muri Amerika ukitwara nk’uko witwaye mu Rwanda, Amerika iri mu ntambara; bari kugushyira muri Guantanamo Bay, ugasangira umuceri n’abatalibani, banabishaka bamwe muri abo batalibani bakajya bahengera nijoro bakakwivuriraho umugongo, dore ko nabonye ukeye.
Ibintu byose uvuze ntiwigeze uhakana ko wagambanye, cyangwa se ngo werekane ukuntu ibyo wakoze bitari ubugambanyi. Ahubwo uvuze ukuntu ngo abantu bashatse kukwica kera nk’aho ari wowe wenyine wagize icyo kibazo. Uvuga ko ngo baguhoraga ibitekerezo byawe ariko ntiwavuga ibyo bitekerezo ibyo aribyo. Aha rero ndagirango ngusobanurire ko ibibazo byose uvuga waba waragize bishingiye kumyitwarire y’ubugambanyi, ntibikuraho igikorwa cy’ubugambanyi. Muri iriya myaka yose ushyira imbere, uvuga ukuntu isi itagukunda ngo inagukundire abawe, wabaga i Kigali. Kigali yari irinzwe n’ingabo z’igihugu zirwana n’Inkotanyi zo zarasaga ziganisha i Kigali. Iyo ibintu bimeze gutyo, ugafata uruhande rw’urasa aganisha aho uri, uba urimo ugambanire abagombye kurinda aho uri. Nibyo bita ubugambanyi, kandi kubyumva nta mpamyabushobozi ihanitse bisaba. Ni ukuvuga ko rero kuba hari umusirikare w’igihugu urimo urasana n’Inkotanyi i Byumba, wowe urimo ukora uko ushoboye ngo Inkotanyi zigere i Kigali, uba urimo ugambanira uwo musirikari. Kuba Inkotanyi zari abanyarwanda cyangwa se abagande bavuga ikinyarwanda, ntibihindura icyo gikorwa. Ibindi byose ushobora kurimanganya byose, bishamikiye kuri iyi myitwarire yawe. Nkuko nabivuze ubushize, iyo uba uri muri Amerika ukitwara nk’uko witwaye mu Rwanda, Amerika iri mu ntambara; bari kugushyira muri Guantanamo Bay, ugasangira umuceri n’abatalibani, banabishaka bamwe muri abo batalibani bakajya bahengera nijoro bakakwivuriraho umugongo, dore ko nabonye ukeye.
Kuba ubutegetsi bwa Habyarimana bwari bufite igitugu, butanubahiriza uburenganzira bw’abantu, ntibyaguhaga uburenganzira bwo kugambanira ingabo zirinze igihugu urimo. Gukomeza kwivovota, no kwiriza ntibikuraho iki gikorwa. Kuba utekerezako kukubwira ibi ngibi bigira umuntu umuhezanguni nabyo ni ugukangisha amarangamutima( chantage emotionel). Abantu bashobora gukunda igihugu kimwe bafite ibitekerezo binyuranye, ariko ubugambanyi bugira isura imwe gusa. Imyitwarire yawe kandi usangiye n’inkotanyi,nuko aho kwisobanura ku bivuzwe, wihutira gucira abantu imanza no kubita intagondwa. Ntawe utanga icyo adafite: Umuhango wo kwiyahura(hari kiri) ukorwa n’abagabo b’inyangamugayo bateshutse ku ntego yabo, nta muntu wamara gusoma ibi bijijisho n’amakabyankuru byawe ngo akubarire muri abo bagabo. Twese dukunda u Rwanda. Ruzubakwa n’ukuri, ntiruzubakwa n’ubujajwa.



Thursday, September 25, 2014

RWANDA: IBIMENYETSO BY'UBUGENI NUBUKORIKOLI NKUKO IBICE BYOMBI BYABANYARWANDA BABYIBONAMO NIMPAMVU ZIBIBATERA

By Anthropologist Kalimunda Sangano

Guhera urwanda rwabaho rugaturwa nabanyarwanda bibumbiye mumoko atatu rwagiye rugira ibimenyetso bihagarariye buribwo kubera imico ya buri bwoko butuye u Rwanda. Ibyo bintu nkuko tubisanga muyandi moko atuye Africa bifite akamaro mumigenzo ijyanye naburi bwoko butuye uyu mugabane. Uyu munsi turarebera hamwe uko abanyarwanda banyuranye bibona mubihangano nyarwanda cg se mubugeni nubukorikoli nyarwanda ndetse nimpamvu ibatera gukunda ko barangwa nibyo bimenyetse. Nkuko turabibona bamwe mubanyarwanda basanga bimwe mubimenyetso biranga igihugu cyabo ari ibimenyetso byo kwikanyiza, incuro, ubukoloni, ndetse bibutsa n'urwango bangwa nabandi bantu batuye u Rwanda.

ABATUTSIKAZI BAVUZA INGOMA MU RWANDA
INGOMA
Nubwo iki gikoresho cyimyidagaduro nubuhanzi gikoreshwa nabanyarwanda nkuko abesnhi mubanyafrika bagikoresha bagaragaza kwishima cg se kubababara. Iki kimenyetso cyingoma gifite byinshi gihagarariye mu Rwanda ndetse kikagira nibyo kibwira abanyarwanda byaba muri Rusange cg se mumico yaburi bwoko butuye u Rwanda. Ingoma kubatutsi ivuga Ubwami n'ubutegetsi bijyanye nabyo. Ingoma ibibutsa kuba baruta abandi bantu batuye u Rwanda kandi bakaba bavukana imbuto. ibi kibaba bigikomeza nanubu kubutegetsi bwa Kagame nkuko yumva ko abahutu ari Takataka na gasiya nkuko ahora abivuga. Kubahutu ingoma bivuga ubwami bwabakandamije ndetse bugashahura basekuruza. Babona ntakindi ingoma yagombye guhagararira mu Rwanda atari igikoresho gakondo kijyanye no kubyina numudiho wa Kinyarwanda. Ikindi gikoreshwa nukuba impuruza. 

INKA
INKA ZI INYAMBO MU RWANDA ZEREKANA UBWAMI
Iki nikindi kimenyetso abanyarwanda bareba kuburyo bunyuranye bitewe nubwirwa. Abatutsi ninka ninkaba Maasai ninka. Itandukaniro nuko abamasayi batakoresheje ubutunzi bwabo bwinka muguhaka abaturanyi babo. Abatutsi namata babibona nkuko abahindi babona inka ari ikin tu gitagatifu kandi cyagombye guharirwa abatutsi gusa. Inka nu Bwami birajyana kandi kuberako abatutsi bahatse abahutu imyaka igera kuri 400 nabamwe mubahutu bakuze babona inka arikintu gifite agaciro cyane urete mubyubukungu ahubwo nomubintu bya gakondo bijyanye nibya kinyarwanda. urubyiruko rwa none rwaba urwabatutsi cg se u rwabahutu ntakindi rubonaa munka atari ubukungu gusa ninyama zo kwidagaduriraho nincuti zawe numuryango. ndetse abana babatutsi biki gihe ntibanazi ninka icyaricyo kuko abafite ubushobozi banywa amata yifu naho ababakene bakaba bicirwa namavunja murusisiro no mumidugudu ya FPR kimwe nabahutu. Ariko abantu nka Kagame we inka kuriwe ni Nyirigira naniyo mpamvu yirirwa abesha abanyarwanda hirya no hino akoresha amafranga yigihugu ayasesagura ngo afite program yitwa GIRA INKA. Abantu bari bafite inka nyinshi babonye uko byabagendekeye muli za 1990s babuze aho bazinyuza nuko mukotanyi aje aba ariwe uzaho insinzi. Ubu ukugezweho mu Rwanda sukorora inka ahubwo guhinga ibyagaburira u Rwanda. Abantu bakoresheje inka neza ninkigihugu cya Kenya muri za 1980s aho cyahaga abana babanyeshuri bose bo mumashuri abanza amata buri munsi. Naho mu Rwnada amata nibyo kurya birabona umugabo bigasiba undi.

AMASAKA (ISAKA)

Iki nikimenyetso gifite icyo gisobanura kubanyarwanda cyane cyane kubahutu. Igihingwa cy'amasaka bisobanura byinshi. Kubatutsi bivuga imbuto (kuvukana imbuto) nkuko abami nabiru bakera bajyaga babibeshesha abahutu bubwenge buke maze bakavuga ngo abana babo bavukanye imbuto zo kwima ingoma ya cyami. Mwizo mbuto amasaka yarimo ndetse nimbuto zimboga z'Isogi. Ibi byapfunyikwaga mukiganza cyumwana wuruhinja abiru babaga bahisemo maze bakavuga ngo umwami yavutse. Kubwoko bwa'Abahutu amasaka nikimenyetso cyubuhinzi numwero. Iyo haramasaka nukuvuga ko igihugu kitagifite inzara. Muzabibona kubantu bakuze iyo banyuraga ahantu haramsaka yeze bari bemerewe guca ihundo rimwe ryo kwitwaza nkimkimenyetso cyuko iyo babaga bavuye nkaza Bugesera ko igihugu cyejeje. Ikindi nuko amasaka ahagarariye ubuhinzi cg se mwene Sebahinzi. Iyo ikimenyetso cyisaka kiri kukirangantego cyigihugu byavuga uburumbuke. Kubatutsi bo bakabibona nko kuvukana imbuto no guhaka abandi.

IBENDERA NAMABARA YARYO
Iyi nyandiko iribanda cyane kukibazo cyamabara yamabendera namabendera ubwayo mu Rwanda. Iki ncyo cyatumye nandika iyi nyandiko. Kuko nashakaga kuvuga kukibazo cyu Rwanda namabendera nuburyo abahutu abatwa nabatutsi bayibonamo. Icyo ayo mabara avuga nuburyo abanyarwanda cyane cyane abakiri bato bagombye kujya bafata ayo mabara ari mumabendera yu Rwanda. 
Ibendera rya Republika yu Rwanda 1959-1998
IBENDERA RYU RWANDA RYA REPUBLICA
Iri bendera ryahoze ari ryigihugu cyu Rwanada abanyarwanda bose bibohoje ingoma ya gihake shiku numujishi yabatutsi niya gikolonize yababiligi bayibonamo. Kuko iryo bendera niryo ryatumye u Rwanda rwitwa u Rwanda kandi rituma abanyarwanda bameneyekana nkabanyarwanda. Abanyarwanda besnhi batakaje ubuzima bwabo barwanirira igihugu bavukiyemo kandi bakunda. Iryo bendera rigizwe namabara atatu Umutuku, Umuhondo, Icyatsi. Iri bendera abanyarwanda bose babahutu baryibonamo kuko ribibutsa akaga bagiriye mu  mumaboko ya FPR guhera icyitwa inyenzi muli 1993 kugeza ifashe igihugu muli 1994 nokwicwa byagashinyaguro byakurikiye republika yabanyarwanda imaze kuvananwaho na FPR. Abanyarwanda baba abari hano mu Rwnada no hanze mumahanga bagombye kujya rimwe narimwe nukuvuga kabiri mumwaka bibutsa abana babo amateka cyane ibendera rya republika yu Rwanda. Mubyukuri abahutu bose bbiona mwiri bendera ndetse baba nabamwe bakorera cg se bakoranye ninkotanyi iyo biherereye mumazu yabo bamaze gushakira umwana umukati babona ko ibendera rya Republica yu Rwanda ariryo kimenetso cyabo nkaabanyarwanda naho ibendera ririho ubu rikaba ikimenyetso cya FPR ningoma yabatutsi.

Ibendera ry'Ingoma ya FPR 
IBENDERA RYAZANYWE NA FPR
Mubyukuri iri bendera abanyanda besnhi ntibaribona nkibendera ryabo uretse abatutis bumvikana na FPR. Naho 80% ntibaribona nkibenedera ryabo abana bakiri bato niyo mpamvu ababyeyi basabwe kujya bigisha abana babo amateka yu Rwanda. Iri bendera ribonwa namahutu nkikcyimenyetso cyo gufatwa mpiri nigaruka yingoma ntutsi yacyami. Abanyarwanda bazi akaga nakarengane bakomeje kubonera mumaboko yingoma ya FPR. Kubatutsi ili bendera nikimenye cyubwigenge nokongera gufatana abahutu ubutegetsi bwa Kabiri. Iri bendera ryerekana uburyo abatuts ari intwari ndetse rikabibutsa uburyo bagomba gukora ibishoboka byose bakikiza umuhutu wese ushaka kubambura ingoma ya gitutsi. Iri bendera kandi ribibutsa ubugoryi bwabahutu kuba ari uburo bwinshi butaryoshya umusururu. Kubatutsi ibenedera ribibutsa umupanga wabahutu nuburyo FPR yaje kubarokora kandi bakaba bagomba gukora uburyo bashoboye bagaheeza umuhutu muri gahunda zose zigihugu haba kwiga, mukazi gakomeye ndetse nomuli politiki yamahanga. Kubahutu iri bendera rihora ribibutsa imperuka bagiriwe ningoma ya FPR nuburyo bishwe kandi bacyicwa umusubizo nkutwan twudushiwiriri.

UMUBANO WA MUSEVENI NA KAGAME MUGUSHIRA EMPIRE HIMA
Ikindi iri bendera ryurwanda rwanone rwo muli 2014 ryibutsa abanyarwanda nuko bafashwe nabagande. RIBIBUTSA uruhare rwa Museveni mukwica abanyarwanda. abantu batekereza gutya nabahutu. Naho abatutsi iyo babonye iyri bendera ryubururu bibuka uburyo umwami wabo museveni yabanywaniye kandi akabitangirira maze akabafasha guffata u Rwanda ndetse akanabafasha kongera guhaka abahutu. Nikimenyetso cyumubano wabatutsi kwisi hose baba bari murwanda mubugande cg se muburundi. Umututsi numututsi. Kandi ryerka abatutsi ko ari abanyabwenge kurusha abahutu kandi bituma babona abahutu aho bari kwisi hose nkibigoryi byananiwe kurwanda ahubwo bikamenyera guhakirizwa. Iri bendera ryerekana uburyo gushiraho empire Tutsi is possible. Uurgero ibendera ryurwanda niryo abatutsi bose bibonamo kuko urwanda nirwo rwahinduye ibendera ubwoko bumaze gutsina ubundi boko gusa muri Africa. Ndetse bivugako abatutsi bagomba kurwanira ubututsi kugeza kuwanyuma. 

Ikimeneyetso icyo waba aricyo cyose wibonamo bigusobanurira uburyo ubona urwanda rwawe ndetse nuburyo witwa umunyarwanda. Iyoabatutsi bari kumwe nabahutu bakoresha izina Umunyarwanda bashaka kuvuga abatutsi ninako bigenda mubahutu iyo bashatse kuvuga abahutu barikumwe nabatutsi bakoresha izina Umunyarwanda. Ibi bikwereka neza ubunyarwanda bwawe. FPR iyo ivuze umunyarwanda iba ivuga umututsi. Iyo ivuze iti twohereje abanyarwanda 1000 kujya kwiga mumahanga baba bavuga bati twohereje abana babatutsi 1000 kujya kwiga kugirango bazategeke abahutu binjiji.Habyirwa besnhi,,,,